Room 100

ROOM 100

Grafički dizajn
  • Naručitelj: Room 100, Split
  • Godine: 2011.—2024.
  • Producentica: Antonia Kuzmanić
  • Suradnik: Dragan Mileusnić

Početkom 2010-ih Dragan Mileusnić i ja zakoračili smo u svijet tzv. novog cirkusa, sudjelujući kao video-dizajneri u visokobudžetnim produkcijama Andréa Hellera, začetnika ove izvedbene forme. Iskustvo rada u cirkusima Magnifico i Afrika! Afrika! bilo je za nas dragocjeno i u kreativnom i u materijalnom smislu, ali se to proizvođenje razonode za široku publiku ipak razlikovalo od naših ranijih scenskih poduhvata. Nekako u isto vrijeme započeli smo suradnju i s Antonijom Kuzmanić i Jakovom Labrovićem iz splitskog kolektiva Room 100, čiji nam je radikalni pristup cirkuskoj umjetnosti bio dobrodošao korektiv projektima s Hellerom.

U razdoblju od 2011. do 2016. suradnja s kolektivom Room 100 obuhvaćala je oblikovanje plakata i letaka za predstave C8H11NO2, Split i Seed te programe poput javnih tribina, radionica akrobatskih vještina i ciklusa filmskih projekcija Cirkuska srijeda. Sedam godina kasnije izradili smo za njih identitet četvrtog izdanja Festivala neobičnih obitelji, koji je uz brojne grafičke aplikacije uključivao i dizajn razmjerno zahtjevne web stranice. I ova je faza suradnje s njima bila obilježena sinkronijom — baš za vrijeme odvijanja festivala Mileusnić i ja smo nakon višegodišnje pauze opet stupili u angažman na jednom njemačkom cirkuskom spektaklu.

Pelago Signali

PELAGO SIGNALI

Oprema knjige
  • Naručitelj: Pelago, Zagreb
  • Godina: 2020.
  • Tekst: Katarina Luketić
  • Format: 229×162 mm
  • Tisak: Intergrafika TTŽ, Zagreb

Knjiga Katarine Luketić Balkan: od geografije do fantazije (2020) prvo je izdanje naklade Pelago nakon petogodišnje pauze. Činjenicu da je riječ i o prvom naslovu u novoj ediciji Signali iskoristili smo kao povod za reviziju svih elemenata vizualnog identiteta naklade, od formata knjige do odabira papira i tipografije. U sklopu tog procesa doradio sam i znak svjetionika koji Pelagova izdanja nose još od osnutka 2004. godine. Ilustracija na koricama, izvedena iz uzoraka žičanih ograda tipičnih za podneblje Balkana, bliska je reduciranoj linijskoj ornamentici nekih ranijih Pelagovih naslovnica, od kojih je možda najuspjelija bila ona za Cortázarove Školice.

Početkom 2021. Katarina Luketić upustila se u projekt koji je u hrvatskim medijima imao odjek pionirskog poduhvata — napisala je prvi domaći tekst osmišljen za format audio-knjige. Balkanska predavanja: šest prijedloga za sljedeće desetljeće, audio-knjiga objavljena pri nakladi Book&Zvook, produbljuje njezine uvide iz studije Balkan: od geografije do fantazije te ih aplicira na probrane primjere iz suvremene književnosti Balkana. Dizajnirajući naslovnicu bio sam fokusiran na to da mora biti raspoznatljiva na minijaturnim dimenzijama aplikacije za reprodukciju zvuka. Valovitu 3D ilustraciju u podlozi rješenja izradio je Dragan Mileusnić.

·

Dani hrvatskog filma

DANI HRVATSKOG FILMA

Vizualni identitet
  • Naručitelj: HDFK, Zagreb
  • Godina: 2018.
  • Umjetnička ravnateljica: Diana Nenadić
  • Suradnik: Dragan Mileusnić
  • Tisak: Intergrafika TTŽ, Zagreb

Započeta ‘na mala vrata’, oblikovanjem plakata i izložbenih panoa za ciklus pratećih izložbi arhivske građe (Vladimir Tadej, Jagoda Kaloper, Ivica Rajković), suradnja s Danima hrvatskog filma kulminirala je 2018. dizajnom vizualnog identiteta 27. izdanja ove nacionalne smotre. Kako sam se tog zadatka dohvatio u vrijeme prekapanja po vlastitoj arhivi, odlučio sam na njemu provjeriti izdržljivost nekih postupaka koje sam od sredine 1990-ih svjesno izbjegavao. Dizajn za 27. DHF je utoliko sličniji plakatima koje sam radio kao student nego na primjer identitetu festivala 25 FPS, projektu tipičnom za razdoblje od sredine 2000-ih nadalje.

Iskustvo rada na predstavljanju hrvatske kinematografije na međunarodnim festivalima (Annecy, Berlin, Cannes) bilo je vidljivo u dizajnu kataloga, koji je uključivao neke za mene netipične elemente poput klapni izvrnutih na vanjsku stranu. Međutim, okosnica identiteta bila je starinska kolažna ilustracija, adaptirana i u ‘poleptirenu’ video-špicu koju je animirao Dragan Mileusnić, dok se za sublimni dizajn zvuka pobrinuo naš dugogodišnji suradnik Mladen Đikić. Ova ilustracija korištena je i u nagradnoj igri u kojoj je trebalo pogoditi čije su oči na plakatu. Iznenađujuće velik broj sudionika prepoznao je da je riječ o Radi Šerbedžiji.

Ogledi Ante Peterlića

OGLEDI ANTE PETERLIĆA

Oprema knjige
  • Naručitelji: HFS i DHFR, Zagreb
  • Godina: 2018.
  • Urednica: Diana Nenadić
  • Format: 230×135 mm
  • Tisak: Intergrafika TTŽ, Zagreb

Tridesetak knjiga koje sam izradio za Hrvatski filmski savez bile su gotovo odreda prva izdanja. Iznimku predstavljaju Ogledi Ante Peterlića, novo izdanje njegovih najpoznatijih i dugo nedostupnih knjiga Ogledi o devet autora (1983) i Studije o devet filmova (2002), združenih u jedan svezak. Ogledi su objavljeni 2018. u suradnji s Društvom hrvatskih filmskih redatelja, stoga sam u procesu oblikovanja donekle odstupio od parametara postojećih edicija HFS-a. Bilo mi je to treće iskustvo bavljenja Peterlićevim tekstovima, kojem su prethodili posthumno objavljeni naslovi Povijest filma: rano i klasično razdoblje (2008) i Filmska čitanka (2010).

Ono što Oglede čini najizrazitije različitim od navedenih izdanja, kod kojih sam reprodukcije iz filmova koristio bez dizajnerskih intervencija, jest serija uvodnih foto-ilustracija na kojima sam istaknuo sjene protagonista postavljenih na bijeloj podlozi. Najzanimljiviji u tom nizu je portret Stanleya Kubricka snimljen na setu filma 2001: Odiseja u svemiru, gdje je nagibom scenografije postignuta iluzija boravka u bestežinskom stanju. Portret autora na koricama knjige je pak zabilježen na snimanju Slučajnog života (1969), jedinog filma kojeg je Peterlić režirao. Tu nema igranja sa sjenama, dovoljno je zanimljivo to da se Peterlić na fotografiji ogleda.

Pansini, GEFF i mi

PANSINI, GEFF I MI

Dizajn plakata i izložbenih panoa
  • Naručitelj: Alternative film/video festival, Beograd
  • Godina: 2015.
  • Tekstovi: Diana Nenadić
  • Format: 100×70 cm

Desetgodišnja suradnja s Hrvatskim filmskim savezom uključivala je uz dizajnerske zadatke i brojne projekte digitalizacije osobnih arhiva filmskih radnika. Ta je građa najčešće obrađivana radi pripreme nekog monografskog izdanja ili izložbe, a najobimniji arhiv koji mi je prošao kroz ruke pripadao je doajenu eksperimentalnog filma Mihovilu Pansiniju. Golemi korpus materijala kojeg je ustupio savezu sadržao je cjelokupnu dokumentaciju Genre film festivala (1963—1970) i trebao je služiti kao osnova za izradu knjige, web stranice i izložbe s kojima bi se obilježila pedeseta obljetnica pokretanja ove jedinstvene manifestacije.

Stjecajem niza nepovoljnih okolnosti, projekt obilježavanja GEFF-ovog jubileja zaživio je tek u obliku filmskog omnibusa (u sklopu kojeg je nastao i X Tape, kratki film koji sam snimio s Draganom Mileusnićem), no Pansinijeva smrt dvije godine kasnije potakla nas je da njegov arhiv ipak izložimo u okviru programa beogradskog Alternative film/video festivala. Koristeći ulomke nekrologa Diane Nenadić, rasporedio sam tu građu na dvadeset panoa B1 formata, na kojima su uz dokumenataciju GEFF-a pokazane i ključne etape njegova profesionalnog razvoja (amaterizam, antifilm, apstrakcija) te rasvijetljeni odnosi sa suvremenicima (Makavejev, Petek).

Smuggling Anthologies

SMUGGLING ANTHOLOGIES

Oprema zbornika
  • Naručitelj: MMSU, Rijeka
  • Godina: 2015.
  • Urednica: Ana Peraica
  • Format: 240×170 mm
  • Tisak: Kerschoffset, Zagreb

Objavljivanje zbornika Smuggling Anthologies zaključni je korak složenog interdisciplinarnog projekta istog naslova, ostvarenog kroz suradnju institucija iz triju susjednih država — riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Gradskog muzeja Idrija i galerije Trieste Contemporanea. Program održan između 2013. i 2015. godine uključivao je tri izložbe, simpozij, predavanja, projekcije filmova i druge sadržaje, koji su temu krijumčarenja sagledavali kroz optiku medijske teorije, historiografije, kriminologije, suvremene likovne umjetnosti i urbanizma. U izradi zbornika korišteni su tekstovi i likovni prilozi ukupno pedeset autora.

Heterogenost zborničke građe rezultirala je neobičnom strukturom — između blokova povjesničarskih tekstova i kriminalističkih dokumenta umetnute su stranice likovnih priloga, oblikovane kao izložbeni katalog. Sretan odabir kompaktnog formata izdanja i stroga mreža stupaca po kojoj je ustrojen prijelom pomogli su ipak održati na okupu svu tu raznorodnu građu. Mjestimično klizanje naslova i slika ‛preko granice’ formata jedini je dizajnerski komentar transgresivne teme projekta. Na Izložbi hrvatskog dizajna (2016) knjiga je dobila posebno priznanje, a iste godine uvrštena je i u postav putujuće izložbe In a Nutshell.

Čovjek i linija

ČOVJEK I LINIJA

Oprema monografije
  • Naručitelji: HFS i DHFR, Zagreb
  • Godina: 2014.
  • Urednici: Diana Nenadić, Željko Serdarević
  • Format: 210×297 mm
  • Tisak: Intergrafika TTŽ, Zagreb

Studija Midhata Ajanovića o djelu filmskog animatora, karikaturiste i strip autora Nedeljka Dragića bogato je ilustrirano monografsko izdanje, koje u središnjem dijelu uključuje katalog njegovog rada na područjima grafičkog dizajna i ilustracije. U završnom dijelu knjige sâm Dragić reagira na tekst ispisivanjem vizualnih fusnota u širokom rasponu stilova, koristeći asemički rukopis kao poveznu nit. Monografija je predstavljena na Izložbi hrvatskog dizajna (2014), u okviru putujuće izložbe In a Nutshell: Croatian Design (2016) te na Zgrafu (2017), a 2020. uvrštena je u stalni postav Muzeja za umjetnost i obrt.

Bojan Krištofić: “Željko Serdarević se inače ubraja među najkvalitetnije dizajnere knjiga i periodike u nas, a ovakvu veličanstvenu priliku da se razmaše možda nije imao još od onda kad su on i Mileusnić u vlastitom izdanju samostalno priredili znameniti Leksikon YU mitologije (2004). Čitkost knjige kombinira se s eksplozivnim izletima u formu bogato ilustrirane monografije, pri čemu se ipak nikada ne gubi iz vida temeljna struktura teksta. Odabir samo jedne boje, crvene, za uravnoteženje vizualnog identiteta izdanja u skladu je s Dragićevom autentičnom stilizacijom u kojoj se boja javlja sasvim rijetko.” — Zarez br. 387, 3. srpnja 2014.

Martinac

MARTINAC

Oprema knjige
  • Naručitelj: Hrvatski filmski savez, Zagreb
  • Godina: 2011.
  • Urednica: Diana Nenadić
  • Format: 230×150 mm
  • Tisak: Intergrafika TTŽ, Zagreb

Pohađanje filmske škole koju je početkom 1980-ih u Splitu pokrenuo Ivan Martinac bilo je u mom slučaju podjednako motivirano afinitetom za film i željom da izbliza promotrim predavača koji je slovio za jednog od najznačajnijih lokalnih umjetnika. Za razliku od Gorkog Žuvele ili Momčila Goluba, čiji su likovni radovi razmjerno često izlagani, Martinčev status počivao je na rijetko prikazivanim kratkim filmovima, hermetičnoj poeziji i neobičnim knjigama o filmu, čiji značaj nisam uspijevao dokučiti. Trideset godina kasnije, prilika da tu zagonetku donekle riješim ukazala se kroz rad na opremi ‘izgubljene’ knjige Ranka Munitića o Martincu.

Proces nastajanja tog izdanja bio je doista neuobičajen. Zbog tvrdoglave nepopustljivosti Martinca i Munitića, rukopis dovršen 1981. objavljen je tek 2011. i to zahvaljujući svojevrsnoj uredničkoj ‘arheologiji’. Nakon što su obojica autora preminuli, Diana Nenadić rekonstruirala je tekst knjige iz fragmenata i verzija na kojima su radili nezavisno jedan od drugoga, a rupe u zacrtanoj strukturi krpali smo fotografijama i drugom arhivskom građom. Nekrološki ton izdanja podcrtava priloženi DVD s restauriranom verzijom Martinčeva profesionalnog debija Fokus (1967), poetske meditacije o ‘jednostavnoj mediteranskoj smrti na suncu’.

Gluho zvono

GLUHO ZVONO

Namjenski film, grafički dizajn
  • Naručitelj filma i knjige: HDLU, Zagreb
  • Naručitelj kataloga: Galerija umjetnina, Slavonski Brod
  • Godine: 2011—2012.
  • Suradnik: Dragan Mileusnić
  • Tisak: Intergrafika TTŽ, Zagreb

Leonida Kovač, kustosica izložbe Petra Barišića Gluho zvono, procijenila je da je skromna sredstva namijenjena tiskanju kataloga smislenije uložiti u snimanje video-dokumenta projekta. Film koji smo Dragan Mileusnić i ja izradili premijerno je prikazan posljednjeg dana održavanja izložbe u Domu HDLU u Zagrebu, a potom je uključen u postav izložbe Prostorne skladbe, koja je raščlanjenu verziju Barišićeve monumentalne instalacije predstavila u Slavonskom Brodu, Vukovaru, Osijeku, Bjelovaru i Splitu. Kao autonoman likovni rad, film je uvršten i u postav 48. Zagrebačkog salona (2013), posvećenog temi identiteta.

Kvaliteta fotografija koje su u postavu zabilježili Mileusnić i Fedor Vučemilović ponukala je autora projekta da se ipak upusti i u izradu tiskane publikacije. Knjiga Gluho zvono, objavljena 2011. u tvrdom platnenom uvezu i opremljena DVD-izdanjem istoimenog filma, poslužila je kao dokument postava instalacije na izvornim lokacijama (cistercitski samostan u Kostanjevici na Krki, crkva Sv. Donata u Zadru, Dom HDLU u Zagrebu). Godinu kasnije objavljen je i katalog naslovljen Ciklus, kvadratnog formata s reflektirajućim metalik ovitkom, koji je pratio izložbu Prostorne skladbe, održavanu od 2012. do 2014. godine diljem Hrvatske.

Bonobostudio

BONOBOSTUDIO

Grafički dizajn
  • Naručitelj: Bonobostudio, Zagreb
  • Godine: 2008—2023.
  • Producentica: Vanja Andrijević
  • Tisak: Ars kopija, Zagreb

Osim malo informacijske tipografije, skoro ništa nije bilo potrebno dodavati raskošnoj vizualnoj građi autora (Simon Bogojević Narath, Vladimir Knežević, Dalibor Barić, Veljko Popović, Jelena Oroz i drugi) okupljenih oko zagrebačkog studija za produkciju i distribuciju iznimnih animiranih i eksperimentalnih filmova. Moj angažman na izradi promo-materijala za Bonobostudio stoga je najvećim dijelom višegodišnjeg trajanja bio vježba sklanjanja s puta. Tako sam pristupio i izradi logotipa — odabirom reduciranih slovnih formi dao sam autorima slobodu da ga u špicama svojih filmove prilagode vlastitom rukopisu.

Uvijek kvalitetnu suradnju s producenticom Bonobostudija, Vanjom Andrijević, dodatno je produbio njezin pristanak da preuzme distribuciju eksperimentalnog filma X Tape (2015). Zahvaljujući njoj, film koji sam režirao zajedno s Draganom Mileusnićem doživio je brojna međunarodna prikazivanja te uvrštavanje u program nekoliko značajnih festivala (Tous Courts, Bogoshorts i dr). Nekako istodobno s razvojem tog novog aspekta suradnje, potreba njezinog studija za DVD-izdanjima i promo-materijalima počela je slabiti, da bi nagla virtualizacija filmskih festivala potaknuta pandemijom skoro sasvim dokinula potrebu za tiskanim oblicima promocije.

Rakurs

RAKURS

Oprema edicije
  • Naručitelj: Hrvatski filmski savez, Zagreb
  • Godina: 2008—2019.
  • Urednica: Diana Nenadić
  • Format: 215×135 mm
  • Tisak: Intergrafika TTŽ, Zagreb

Edicija Rakurs zacijelo bi izgledala dosta konvencionalnije da prva knjiga u nizu nije bila zbirka filmskih ogleda Srećka Horvata. Sasvim netipično za autore objavljivane u nakladi HFS-a, Horvat je mjesecima unaprijed tražio sastanak radi dogovora oko opreme svoje knjige. Shvativši da se od mene očekuje neka dizajnerska dosjetka, predložio sam koncept “dvostruke naslovnice”. Tekstualne informacije pojavljuju se tako samo na ovitku, kojim dominiraju kružne forme znaka naklade. U tim formama naziru se detalji nekoga filmskog prizora obojanog živim bojama, a tek se uklanjanjem ovitka otkriva cijela slika, razvučena preko punog formata korica.

Tijekom narednih deset godina ovaj je dizajn apliciran na četrnaest izdanja, a za to da smo od njega naposljetku odustali kriv je Pedro Almodóvar. Pretposljednja knjiga u ediciji bila je naime studija rodnih identiteta u njegovim filmovima, a zauzvrat za dozvolu besplatnog objavljivanja reprodukcija u knjižnom bloku, Almodóvar je tražio da se naslovnica riješi bez korištenja čiste fotografije. Isprva nevoljko, pristao sam odbaciti postojeći koncept, što se na koncu pokazalo oslobađajuće. U toj sam ediciji dizajnirao još samo zaključni tom autobiografske trilogije Petra Krelje, ali ta je oprema bila među najuspjelijima u ovom nizu.

Kroatien ‘07

KROATIEN ‘07

Vizualni identitet
  • Naručitelj: Ministarstvo kulture RH
  • Godina: 2007.
  • Urednici: Alida Bremer, Seid Serdarević
  • Suradnik: Dragan Mileusnić (ilustracije)
  • Tisak: Kratis, Sveta Nedjelja

Avantura izdavaštva odvela je Mileusnića i mene na neka neočekivana mjesta, pa smo se tako 2005. zatekli na sajmu knjiga u Frankfurtu, dijeleći štand s kolegama iz naklade Fraktura. Nedugo potom priskočio sam im upomoć oko par projekata koji su nadilazili tadašnje Frakturine kapacitete uradi-sam dizajna knjiga, stoga su mi se obratili i kad im je nenadano povjereno predstavljanje hrvatske književnosti na sajmu u Leipzigu. Dotadašnji organizatori bili su naime projekt doveli pred kolaps, a nastup je 2007. bio značajniji nego inače, jer je hrvatska književnost trebala dogodine biti središnja tema ove ugledne nakladničke manifestacije.

Dizajn koji sam napravio u najkraćem roku i za nikakve pare bio je odlično primljen, pa sam u zanosu postavio osnovu i za predstavljanje kojim sam se trebao baviti tek predstojeće sezone. Veselilo me da sam koristeći klišeje — od ‘hrvatskog kvadratića’ do tipografije koja je tada pratila većinu nastupa Hrvatske u svijetu — uspio izgraditi efektan identitet, lijepo komplementiran Mileusnićevim ilustracijama. No suradnja je imala sasvim hrvatski epilog. Naredne godine, kad je budžet za grafičke materijale iznosio vrtoglavih dva miliona kuna, voditeljica programa Alida Bremer odlučila je posao povjeriti dizajneru-amateru — vlastitom bratu. Alal vera, Alida!