Room 100

ROOM 100

Grafički dizajn
  • Naručitelj: Room 100, Split
  • Godine: 2011.—2024.
  • Producentica: Antonia Kuzmanić
  • Suradnik: Dragan Mileusnić

Početkom 2010-ih Dragan Mileusnić i ja zakoračili smo u svijet tzv. novog cirkusa, sudjelujući kao video-dizajneri u visokobudžetnim produkcijama Andréa Hellera, začetnika ove izvedbene forme. Iskustvo rada u cirkusima Magnifico i Afrika! Afrika! bilo je za nas dragocjeno i u kreativnom i u materijalnom smislu, ali se to proizvođenje razonode za široku publiku ipak razlikovalo od naših ranijih scenskih poduhvata. Nekako u isto vrijeme započeli smo suradnju i s Antonijom Kuzmanić i Jakovom Labrovićem iz splitskog kolektiva Room 100, čiji nam je radikalni pristup cirkuskoj umjetnosti bio dobrodošao korektiv projektima s Hellerom.

U razdoblju od 2011. do 2016. suradnja s kolektivom Room 100 obuhvaćala je oblikovanje plakata i letaka za predstave C8H11NO2, Split i Seed te programe poput javnih tribina, radionica akrobatskih vještina i ciklusa filmskih projekcija Cirkuska srijeda. Sedam godina kasnije izradili smo za njih identitet Festivala neobičnih obitelji, koji je uz niz grafičkih aplikacija uključivao i dizajn razmjerno zahtjevne web stranice. I ova je faza suradnje s kolektivom bila obilježena sinkronijom — baš za vrijeme odvijanja festivala Mileusnić i ja smo nakon poduže pauze opet stupili u angažman na jednom visokobudžetnom cirkuskom spektaklu.

Pelago Signali

PELAGO SIGNALI

Oprema knjige
  • Naručitelj: Pelago, Zagreb
  • Godina: 2020.
  • Tekst: Katarina Luketić
  • Format: 229×162 mm
  • Tisak: Intergrafika TTŽ, Zagreb

Knjiga Katarine Luketić Balkan: od geografije do fantazije (2020) prvo je izdanje naklade Pelago nakon petogodišnje pauze. Činjenicu da je riječ i o prvom naslovu u novoj ediciji Signali iskoristili smo kao povod za reviziju svih elemenata vizualnog identiteta naklade, od formata knjige do odabira papira i tipografije. U sklopu tog procesa doradio sam i znak svjetionika koji Pelagova izdanja nose još od osnutka 2004. godine. Ilustracija na koricama, izvedena iz uzoraka žičanih ograda tipičnih za podneblje Balkana, bliska je reduciranoj linijskoj ornamentici nekih ranijih Pelagovih naslovnica, od kojih je možda najuspjelija bila ona za Cortázarove Školice.

Početkom 2021. Katarina Luketić upustila se u projekt koji je u hrvatskim medijima imao odjek pionirskog poduhvata — napisala je prvi domaći tekst osmišljen za format audio-knjige. Balkanska predavanja: šest prijedloga za sljedeće desetljeće, audio-knjiga objavljena pri nakladi Book&Zvook, produbljuje njezine uvide iz studije Balkan: od geografije do fantazije te ih aplicira na probrane primjere iz suvremene književnosti Balkana. Dizajnirajući naslovnicu bio sam fokusiran na to da mora biti raspoznatljiva na minijaturnim dimenzijama aplikacije za reprodukciju zvuka. Valovitu 3D ilustraciju u podlozi rješenja izradio je Dragan Mileusnić.

·

Dani hrvatskog filma

DANI HRVATSKOG FILMA

Vizualni identitet
  • Naručitelj: HDFK, Zagreb
  • Godina: 2018.
  • Umjetnička ravnateljica: Diana Nenadić
  • Suradnik: Dragan Mileusnić
  • Tisak: Intergrafika TTŽ, Zagreb

Započeta ‘na mala vrata’, oblikovanjem plakata i izložbenih panoa za ciklus pratećih izložbi arhivske građe (Vladimir Tadej, Jagoda Kaloper, Ivica Rajković), suradnja s Danima hrvatskog filma kulminirala je 2018. dizajnom vizualnog identiteta 27. izdanja ove nacionalne smotre. Kako sam se tog zadatka dohvatio u vrijeme prekapanja po vlastitoj arhivi, odlučio sam na njemu provjeriti izdržljivost nekih postupaka koje sam od sredine 1990-ih svjesno izbjegavao. Dizajn za 27. DHF je utoliko sličniji plakatima koje sam radio kao student nego na primjer identitetu festivala 25 FPS, projektu tipičnom za razdoblje od sredine 2000-ih nadalje.

Iskustvo rada na predstavljanju hrvatske kinematografije na međunarodnim festivalima (Annecy, Berlin, Cannes) bilo je vidljivo u dizajnu kataloga, koji je uključivao neke za mene netipične elemente poput klapni izvrnutih na vanjsku stranu. Međutim, okosnica identiteta bila je starinska kolažna ilustracija, adaptirana i u ‘poleptirenu’ video-špicu koju je animirao Dragan Mileusnić, dok se za sublimni dizajn zvuka pobrinuo naš dugogodišnji suradnik Mladen Đikić. Ova ilustracija korištena je i u nagradnoj igri u kojoj je trebalo pogoditi čije su oči na plakatu. Iznenađujuće velik broj sudionika prepoznao je da je riječ o Radi Šerbedžiji.

Smuggling Anthologies

SMUGGLING ANTHOLOGIES

Oprema zbornika
  • Naručitelj: MMSU, Rijeka
  • Godina: 2015.
  • Urednica: Ana Peraica
  • Format: 240×170 mm
  • Tisak: Kerschoffset, Zagreb

Objavljivanje zbornika Smuggling Anthologies zaključni je korak složenog interdisciplinarnog projekta istog naslova, ostvarenog kroz suradnju institucija iz triju susjednih država — riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Gradskog muzeja Idrija i galerije Trieste Contemporanea. Program održan između 2013. i 2015. godine uključivao je tri izložbe, simpozij, predavanja, projekcije filmova i druge sadržaje, koji su temu krijumčarenja sagledavali kroz optiku medijske teorije, historiografije, kriminologije, suvremene likovne umjetnosti i urbanizma. U izradi zbornika korišteni su tekstovi i likovni prilozi ukupno pedeset autora.

Heterogenost zborničke građe rezultirala je neobičnom strukturom — između blokova povjesničarskih tekstova i kriminalističkih dokumenta umetnute su stranice likovnih priloga, oblikovane kao izložbeni katalog. Sretan odabir kompaktnog formata izdanja i stroga mreža stupaca po kojoj je ustrojen prijelom pomogli su ipak održati na okupu svu tu raznorodnu građu. Mjestimično klizanje naslova i slika ‛preko granice’ formata jedini je dizajnerski komentar transgresivne teme projekta. Na Izložbi hrvatskog dizajna (2016) knjiga je dobila posebno priznanje, a iste godine uvrštena je i u postav putujuće izložbe In a Nutshell.

Čovjek i linija

ČOVJEK I LINIJA

Oprema monografije
  • Naručitelji: HFS i DHFR, Zagreb
  • Godina: 2014.
  • Urednici: Diana Nenadić, Željko Serdarević
  • Format: 210×297 mm
  • Tisak: Intergrafika TTŽ, Zagreb

Studija Midhata Ajanovića o djelu filmskog animatora, karikaturiste i strip autora Nedeljka Dragića bogato je ilustrirano monografsko izdanje, koje u središnjem dijelu uključuje katalog njegovog rada na područjima grafičkog dizajna i ilustracije. U završnom dijelu knjige sâm Dragić reagira na tekst ispisivanjem vizualnih fusnota u širokom rasponu stilova, koristeći asemički rukopis kao poveznu nit. Monografija je predstavljena na Izložbi hrvatskog dizajna (2014), u okviru putujuće izložbe In a Nutshell: Croatian Design (2016) te na Zgrafu (2017), a 2020. uvrštena je u stalni postav Muzeja za umjetnost i obrt.

Bojan Krištofić: “Željko Serdarević se inače ubraja među najkvalitetnije dizajnere knjiga i periodike u nas, a ovakvu veličanstvenu priliku da se razmaše možda nije imao još od onda kad su on i Mileusnić u vlastitom izdanju samostalno priredili znameniti Leksikon YU mitologije (2004). Čitkost knjige kombinira se s eksplozivnim izletima u formu bogato ilustrirane monografije, pri čemu se ipak nikada ne gubi iz vida temeljna struktura teksta. Odabir samo jedne boje, crvene, za uravnoteženje vizualnog identiteta izdanja u skladu je s Dragićevom autentičnom stilizacijom u kojoj se boja javlja sasvim rijetko.” — Zarez br. 387, 3. srpnja 2014.

Martinac

MARTINAC

Oprema knjige
  • Naručitelj: Hrvatski filmski savez, Zagreb
  • Godina: 2011.
  • Urednica: Diana Nenadić
  • Format: 230×150 mm
  • Tisak: Intergrafika TTŽ, Zagreb

Pohađanje filmske škole koju je početkom 1980-ih u Splitu pokrenuo Ivan Martinac bilo je u mom slučaju podjednako motivirano afinitetom za film i željom da izbliza promotrim predavača koji je slovio za jednog od najznačajnijih lokalnih umjetnika. Za razliku od Gorkog Žuvele ili Momčila Goluba, čiji su likovni radovi razmjerno često izlagani, Martinčev status počivao je na rijetko prikazivanim kratkim filmovima, hermetičnoj poeziji i neobičnim knjigama o filmu, čiji značaj nisam uspijevao dokučiti. Trideset godina kasnije, prilika da tu zagonetku donekle riješim ukazala se kroz rad na opremi ‘izgubljene’ knjige Ranka Munitića o Martincu.

Proces nastajanja tog izdanja bio je doista neuobičajen. Zbog tvrdoglave nepopustljivosti Martinca i Munitića, rukopis dovršen 1981. objavljen je tek 2011. i to zahvaljujući svojevrsnoj uredničkoj ‘arheologiji’. Nakon što su obojica autora preminuli, Diana Nenadić rekonstruirala je tekst knjige iz fragmenata i verzija na kojima su radili nezavisno jedan od drugoga, a rupe u zacrtanoj strukturi krpali smo fotografijama i drugom arhivskom građom. Nekrološki ton izdanja podcrtava priloženi DVD s restauriranom verzijom Martinčeva profesionalnog debija Fokus (1967), poetske meditacije o ‘jednostavnoj mediteranskoj smrti na suncu’.

Leksikon YU mitologije

LEKSIKON YU MITOLOGIJE

Oprema knjige
  • Naručitelji: Postcriptum, Zagreb i Rende, Beograd
  • Godina: 2004.
  • Urednici: Iris Adrić, Vladimir Arsenijević, Đorđe Matić
  • Ilustracije: Dragan Mileusnić
  • Format: 210×297 mm
  • Tisak: Konzor, Zagreb

Moje uključivanje u zamršeni proces nastajanja hit-knjige Leksikon YU mitologije poklopilo se s početkom suradnje s Draganom Mileusnićem, pa je višemjesečni rad na prvom izdanju poslužio kao svojevrsni poligon za naše uzajamno profesionalno uhodavanje. Stjecajem okolnosti, uz posao nominalno grafičkog a de facto izvršnog urednika, zapala me (zajedno s Mileusnićem) i zadaća izdavača ove knjige, njezinog distributera i promotora te urednika web-izdanja. Unatoč tipografskoj neizbrušenosti i drugim nedostacima opreme Leksikon YU mitologije je uvršten u postav više izložbi, uključujući putujuću izložbu In a Nutshell.

U opširnom prilogu objavljenom u tromjesečniku Slavic Review (proljeće 2013) Aleksandar Bošković detaljno analizira dizajn, ilustracije, pa čak i komentare koje sam napisao uz sve slike u knjizi, te zaključuje: “U kombinaciji s autorefleksivnim, provokativnim i intertekstualnim uredničkim komentarima razasutim od korica do korica, kreativni, eklektični, ironični, parodijski, svjesno profani, antimimetički, razigrano postmoderni i dovitljivi dizajn knjige Leksikon YU mitologije uvjerljiva je potvrda oslobađajućeg (i antinacionalističkog) učinka nostalgije na nove, post-jugoslavenske generacije.”