Archives

Knjiga Katarine Luketić Balkan: od geografije do fantazije (2020) prvo je izdanje naklade Pelago nakon petogodišnje pauze. Činjenicu da je riječ i o prvom naslovu u novoj ediciji Signali iskoristili smo kao povod za reviziju svih elemenata vizualnog identiteta naklade, od formata knjige do odabira papira i tipografije. U sklopu tog procesa doradio sam i znak svjetionika koji Pelagova izdanja nose još od osnutka 2004. godine. Ilustracija na koricama, izvedena iz uzoraka žičanih ograda tipičnih za podneblje Balkana, bliska je reduciranoj linijskoj ornamentici nekih ranijih Pelagovih naslovnica, od kojih je možda najuspjelija bila ona za Cortázarove Školice.

Početkom 2021. Katarina Luketić upustila se u projekt koji je u hrvatskim medijima imao odjek pionirskog poduhvata — napisala je prvi domaći tekst osmišljen za format audio-knjige. Balkanska predavanja: šest prijedloga za sljedeće desetljeće, audio-knjiga objavljena pri nakladi Book&Zvook, produbljuje njezine uvide iz studije Balkan: od geografije do fantazije te ih aplicira na probrane primjere iz suvremene književnosti Balkana. Dizajnirajući naslovnicu bio sam fokusiran na to da mora biti raspoznatljiva na minijaturnim dimenzijama aplikacije za reprodukciju zvuka. Valovitu 3D ilustraciju u podlozi rješenja izradio je Dragan Mileusnić.

Započeta ‘na mala vrata’, oblikovanjem plakata i izložbenih panoa za ciklus pratećih izložbi arhivske građe (Vladimir Tadej, Jagoda Kaloper, Ivica Rajković), suradnja s Danima hrvatskog filma kulminirala je 2018. dizajnom vizualnog identiteta 27. izdanja ove nacionalne smotre. Kako sam se tog zadatka dohvatio u vrijeme prekapanja po vlastitoj arhivi, odlučio sam na njemu provjeriti izdržljivost nekih postupaka koje sam od sredine 1990-ih svjesno izbjegavao. Dizajn za 27. DHF je utoliko sličniji plakatima koje sam radio kao student nego na primjer identitetu festivala 25 FPS, projektu tipičnom za razdoblje od sredine 2000-ih nadalje.

Iskustvo rada na predstavljanju hrvatske kinematografije na međunarodnim festivalima (Annecy, Berlin, Cannes) bilo je vidljivo u dizajnu kataloga, koji je uključivao neke za mene netipične elemente poput klapni izvrnutih na vanjsku stranu. Međutim, okosnica identiteta bila je starinska kolažna ilustracija, adaptirana i u ‘poleptirenu’ video-špicu koju je animirao Dragan Mileusnić, dok se za sublimni dizajn zvuka pobrinuo naš dugogodišnji suradnik Mladen Đikić. Ova ilustracija korištena je i u nagradnoj igri u kojoj je trebalo pogoditi čije su oči na plakatu. Iznenađujuće velik broj sudionika prepoznao je da je riječ o Radi Šerbedžiji.

Objavljivanje zbornika Smuggling Anthologies zaključni je korak složenog interdisciplinarnog projekta istog naslova, ostvarenog kroz suradnju institucija iz triju susjednih država — riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Gradskog muzeja Idrija i galerije Trieste Contemporanea. Program održan između 2013. i 2015. godine uključivao je tri izložbe, simpozij, predavanja, projekcije filmova i druge sadržaje, koji su temu krijumčarenja sagledavali kroz optiku medijske teorije, historiografije, kriminologije, suvremene likovne umjetnosti i urbanizma. U izradi zbornika korišteni su tekstovi i likovni prilozi ukupno pedeset autora.

Heterogenost zborničke građe rezultirala je neobičnom strukturom — između blokova povjesničarskih tekstova i kriminalističkih dokumenta umetnute su stranice likovnih priloga, oblikovane kao izložbeni katalog. Sretan odabir kompaktnog formata izdanja i stroga mreža stupaca po kojoj je ustrojen prijelom pomogli su ipak održati na okupu svu tu raznorodnu građu. Mjestimično klizanje naslova i slika ‛preko granice’ formata jedini je dizajnerski komentar transgresivne teme projekta. Na Izložbi hrvatskog dizajna (2016) knjiga je dobila posebno priznanje, a iste godine uvrštena je i u postav putujuće izložbe In a Nutshell.

Studija Midhata Ajanovića o djelu filmskog animatora, karikaturiste i strip autora Nedeljka Dragića bogato je ilustrirano monografsko izdanje, koje u središnjem dijelu uključuje katalog njegovog rada na područjima grafičkog dizajna i ilustracije. U završnom dijelu knjige sâm Dragić reagira na tekst ispisivanjem vizualnih fusnota u širokom rasponu stilova, koristeći asemički rukopis kao poveznu nit. Monografija je predstavljena na Izložbi hrvatskog dizajna (2014), u okviru putujuće izložbe In a Nutshell: Croatian Design (2016) te na Zgrafu (2017), a 2020. uvrštena je u stalni postav Muzeja za umjetnost i obrt.

Bojan Krištofić: “Željko Serdarević se inače ubraja među najkvalitetnije dizajnere knjiga i periodike u nas, a ovakvu veličanstvenu priliku da se razmaše možda nije imao još od onda kad su on i Mileusnić u vlastitom izdanju samostalno priredili znameniti Leksikon YU mitologije (2004). Čitkost knjige kombinira se s eksplozivnim izletima u formu bogato ilustrirane monografije, pri čemu se ipak nikada ne gubi iz vida temeljna struktura teksta. Odabir samo jedne boje, crvene, za uravnoteženje vizualnog identiteta izdanja u skladu je s Dragićevom autentičnom stilizacijom u kojoj se boja javlja sasvim rijetko.” — Zarez br. 387, 3. srpnja 2014.

Moje uključivanje u zamršeni proces nastajanja hit-knjige Leksikon YU mitologije poklopilo se s početkom suradnje s Draganom Mileusnićem, pa je višemjesečni rad na prvom izdanju poslužio kao svojevrsni poligon za naše uzajamno profesionalno uhodavanje. Stjecajem okolnosti, uz posao nominalno grafičkog a de facto izvršnog urednika, zapala me (zajedno s Mileusnićem) i zadaća izdavača ove knjige, njezinog distributera i promotora te urednika web-izdanja. Unatoč tipografskoj neizbrušenosti i drugim nedostacima opreme Leksikon YU mitologije je uvršten u postav više izložbi, uključujući putujuću izložbu In a Nutshell.

U opširnom prilogu objavljenom u tromjesečniku Slavic Review (proljeće 2013) Aleksandar Bošković detaljno analizira dizajn, ilustracije, pa čak i komentare koje sam napisao uz sve slike u knjizi, te zaključuje: “U kombinaciji s autorefleksivnim, provokativnim i intertekstualnim uredničkim komentarima razasutim od korica do korica, kreativni, eklektični, ironični, parodijski, svjesno profani, antimimetički, razigrano postmoderni i dovitljivi dizajn knjige Leksikon YU mitologije uvjerljiva je potvrda oslobađajućeg (i antinacionalističkog) učinka nostalgije na nove, post-jugoslavenske generacije.”