Nula sedam nula osam
Objavljeno u Pregledu 0708, HDD, 2008.
Bilić_Müller: naslovnica Pregleda 0708.
U odnosu na ranija izdanja, kod kojih se znala osjetiti prevaga jednoga dizajnerskog naraštaja, Izložba hrvatskog dizajna 0708 izdvaja se stupnjem generacijske uključivosti — najmlađeg i najstarijeg sudionika dijeli više od šezdeset godina razlike u starosti. Istovremeno, generacijske razlike jedva da su vidljive.
Izložba 0708 razlikuje se od prethodnih izdanja ove smotre hrvatskog dizajna svojom obuhvatnošću, koja se na jednoj strani iskazuje većim brojem kategorija nego ranijih godina, a na drugoj većim brojem radova u pojedinačnim segmentima izložbe, posebice u kategoriji industrijskog dizajna. Najvažnije novosti su uvođenje kategorije modnog i odjevnog dizajna, zastupljenog nevelikom ali poticajnom selekcijom, te kategorije koncepta, koja donosi pregled samoiniciranih radova, kao i onih u kojima dizajnerski projekt uključuje osmišljavanje čitavog proizvoda ili usluge.
Brisanjem granica između grafičkog dizajna i dizajna elektroničkih medija te njihovim povezivanjem u kategoriju dizajna vizualnih komunikacija željelo se prije svega afirmirati dovršenje integracije tiskanih i elektroničkih platformi. Široko postavljeni okvir tog segmenta poslužio je i kao utočište za radove kakvi ranije nisu bili zastupljeni na izložbama Hrvatskog dizajnerskog društva, a za koje nam se u procesu selekcije učinilo da ne pripadaju u kategoriju industrijskog dizajna, u kojoj su mahom bili prijavljeni. Riječ je o dizajnu izložbenih ili muzejskih postava, koji unutar segmenta dizajna vizualnih komunikacija čine zasebnu cjelinu.
Sustav nagrađivanja više nije podređen kategorijama, što se čini mudrom odlukom u svjetlu visoke kvalitete studentske produkcije, koja ovog puta konkurira za ista priznanja kao profesionalni radovi. Za razliku od ranijih izložbi Hrvatskog dizajnerskog društva, na kojima se uključivanje studentskih radova znalo činiti tek kao dobronamjerno tapšanje po ramenu, ovoga puta oni predstavljaju važan korektiv selekciji profesionalne produkcije. To je naročito vidljivo na polju dizajna elektroničkih medija, zastupljenog u profesionalnom segmentu izložbe premalim brojem radova da bi se stvorila objektivna slika kvalitete produkcije. No nije riječ samo o većem afinitetu mlađe generacije za nove medije i tehnologije — studentski radovi podjednako iznenađuju kvalitetom tipografskih rješenja i ilustracije, nerijetko ambicioznijih i uvjerljivijih od onih u profesionalnom segmentu izložbe.
Bilić_Müller: postav izložbe 0708.
U odnosu na ranija izdanja, kod kojih je često znao prevagnuti jedan dizajnerski naraštaj, Izložba hrvatskog dizajna 0708 izdvaja se stupnjem generacijske uključivosti — najmlađeg i najstarijeg sudionika dijeli više od šezdeset godina razlike u starosti. Istovremeno, generacijske razlike jedva da su vidljive. Nasuprot razdoblju 1990-ih, kad je u opticaju bilo nekoliko suprotstavljenih, snažno generacijski određenih poimanja dizajna, danas se čini kao da je oko nekih temeljnih postavki uspostavljena suglasnost. Ta je homogenizacija najočitija kod dizajna vizualnih identiteta, odreda osmišljenih na načelima mutirajućeg znaka ili dinamičnog uzorka. U industrijskom dizajnu također zapažamo prevlast određenih tendencija, poput minimalističkog oblikovanja namještaja od masivnog drva i drugih prirodnih materijala.
Statistike u pogledu regionalne zastupljenosti na izložbi govore o priličnoj izoliranosti hrvatske dizajnerske zajednice. Na popisu naručitelja izvan zemlje pronalazimo tek nekoliko projekata ostvarenih u susjednoj Sloveniji, a pojavljivanje Haaga, Detroita, Londona ili Beča na tom spisku djeluje više kao stvar slučaja nego kao rezultat ozbiljnije uključenosti naših autora u globalnu razmjenu rada. Od 146 ostvarenja predstavljenih u kategoriji dizajna vizualnih komunikacija, čak 93 izrađena su za naručitelje iz Zagreba, dok su gradovi poput Dubrovnika, Osijeka ili Pule zastupljeni s tek dva do tri rješenja. Ta disproporcija, koja svjedoči o nepostojanju adekvatnih uvjeta za razvoj dizajna izvan glavnoga grada, postaje još upadljivija kada se uoči da su sva tri rada iz Splita unutar profesionalne selekcije dizajna vizualnih komunikacija izrađena po narudžbi Odsjeka za dizajn tamošnje Umjetničke akademije.
HDD-ove izložbe često su kritizirane zbog nerealne slike stvorene selekcijom koja je dizajnersku izvrsnost pronalazila skoro isključivo u projektima za kulturu. Projekti za naručitelje iz sektora gospodarstva su ovog puta podjednako zastupljeni, a s ciljem postizanja što stvarnijeg odraza situacije ‘na terenu’ u odabir su uključeni i pojedini projekti koji su tijekom selekcije izazvali burnu diskusiju.
Primjer toga je dizajn ambalaže za proizvođača koji nepoštivanjem propisa o zaštiti okoliša predstavlja ozbiljnu opasnost za zdravlje građana. Članovi selekcijske komisije su se usuglasili oko toga da je primarni cilj našeg odabira isticanje oblikovne izvrsnosti te da je u ovom slučaju uspostavljena potrebna ravnoteža uključivanjem drugog rada, koji izravno napada tu kriminalnu poslovnu politiku. Polemiku su izazvali i elementi projekta urbane opreme koji je od strane mnogih građana Splita doživljen kao devastacija gradske jezgre. Kako je riječ o pojedinačno dobro dizajniranim predmetima, koji će zacijelo pronaći mjesto u nekom primjerenijem ambijentu, odlučili smo i njih uvrstiti u odabir.
Publikacija koja prati ovogodišnju izložbu prilično se razlikuje od ranijih, sastavljanih s ambicijom obuhvaćanja čim većeg broja aktualnih tekstova o dizajnu. Godišnjaci Hrvatskog dizajnerskog društva, kako su se isprva zvala ova izdanja, dugo su bili jedini medij za objavu transkripta okruglih stolova, proglasa koji su polarizirali našu zajednicu ili ogleda koji artikuliraju kriterije dobrog dizajna. Prije nepunih godinu dana, pokretanjem stranice dizajn.hr napokon je ispunjen taj vakuum te smo u pripremu Pregleda hrvatskog dizajna 0708 mogli ući sa znatno drukčijim aspiracijama.
To je razvidno i u opremi kataloških jedinica, različitoj od one u Pregledu 040506, gdje je za tekstovima koje su uz rad priložili autori slijedila opširna — nerijetko vrlo kritična — opaska selektora, kojom se prikazani rad željelo smjestiti u kontekst u hrvatske tranzicijske stvarnosti. Ovoga puta smo se odlučili opise radova svesti na minimum potreban za njihovo razumijevanje i istaknuti tek one osobine koje pojedino ostvarenje izdvajaju od ostatka izložbe.
Ako je Pregled ranijih godina služio kao okvir i poticaj za razvijanje domaćeg dizajnerskog diskursa, danas to moraju biti historiografske publikacije o dobitnicima Nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo, koja je ove godine pripala Mihajlu Arsovskom. Nakon razdoblja u kojem je svaka nova generacija dizajnera stupala na scenu poništavanjem doprinosa svojih prethodnika, dokumentiranje i kritička procjena opusa naših najvažnijih autora napokon se čine jednako važni nastojanju da se katalogizira tekuća produkcija, o čijim se vrijednostima možete uvjeriti na stranicama koje slijede.