ANTISPOMENIK NT

Galerija Nova, Zagreb, 4. — 25. srpnja 2006.

Prijedlog predstavljen na izložbi Normalizacija, posvećeno Nikoli Tesli, koju je s ciljem “istraživanja uloge spomenika kao točke oko koje se kondenziraju politički rituali” organizirao kustoski kolektiv WHW u sklopu obilježavanja 150. godišnjice Teslinog rođenja.

Učinak eksplozije zabilježen u godovima stabla

U noći 30. lipnja 1908. snažna eksplozija potresla je Tunguziju i sravnila sa zemljom 40.000 stabala na području promjera 8 kilometara. Procjenjuje se da je učinak eksplozije bio jednak onome 15 megatona TNT-a, oko tisuću puta snažniji od atomske bombe bačene na Hirošimu. Strujanje zraka proizvedeno eksplozijom bilo je toliko jako da je 650 kilometara od epicentra gotovo izbacilo iz tračnica transsibirsku željeznicu. Stoljeće istraživanja ovog fenomena nije proizvelo nalaze koji bi potvrdili teoriju o padu meteora ili kometa, stoga su znanstvenici prisiljeni objašnjavati eksploziju “antimaterijskim projektilom iz svemira”, padom minijaturne crne rupe ili asteroida sačinjenog od “zrcalne tvari” na Zemlju.

Zabilježeno je, međutim, da je te noći Nikola Tesla sa svog tornja u Long Islandu uputio prema Arktiku energetsku zraku goleme moći, šaljući tako signal članovima američke ekspedicije koja se bila uputila u osvajanje Sjevernog Pola. S velikom se pouzdanošću može tvrditi da je upravo njegova zraka proizvela eksploziju u Tunguziji. Antimaterijski pejzaž što ga je te noći oblikovao Tesla nadilazi svojim dimenzijama sve piramide, olimpijske stadione i spomeničku arhitekturu na svijetu — vjerojatno je najveći pojedinačni trag ljudskog djelovanja na Zemlji. Za dovršavanje ovog incidental land art projekta i transformaciju poprišta eksplozije u spomen-park bilo bi dovoljno postaviti ploču s imenom autora: Nikola Tesla, 1908.

Inicijativa za podizanje spomenika Tesli u Hrvatskoj koncepcijski se nažalost nije odmaknula od početnog, spornog prijedloga izrade replike Meštrovićeve skulpture. Nema sumnje da je portretna skulptura spomenik kakvog je Tesla želio, što potvrđuje i telegram što ga je 1938. godine iz New Yorka uputio Meštroviću u Zagreb: “Radi našeg potomstva i sveg slavenskog roda želim da poslije moje smrti ostane moja bista od čudnovate ruke Meštrovića. Lice mi je još glatko, oči bistre i nisam oćelavio. Vaš obožavatelj Nikola Tesla.” Međutim, Meštrovićeva realizacija, koliko god vrhunska bila, djeluje danas inferiorno u odnosu na veličanstvenu pejzažnu arhitekturu što ju je u Tunguziji tri desetljeća ranije izradila Teslina vlastita “čudnovata ruka”. Stoga, ako se već izrađuje replika, zalažemo se za to da to bude replika Teslinog djela.

Razminiravanje Teslinog kraja bilo je okosnica dosadašnjih aktivnosti obilježavanja 150. godišnjice njegovog rođenja. Vjerujemo da je pritom prikupljena dovoljna količina TNT-a da bi se na prikladnom terenu u blizini Smiljana dala izraditi manja replika tunguškog kratera. Surovi znak što bi ga detonacija ostavila na krajoliku služio bi prije svega kao spomenik zaboravu kojemu su prepušteni Tesla i kraj iz kojega je potekao. Prijedlog se stoga čini prikladan i na razini toponima — Tunguzija u hrvatskom žargonu označava zabačeno mjesto u koje nitko ne zalazi. Mjesto poput Smiljana.