Vojnici olovnih nogu
Kroz četiri godine djelovanja i niz promjena postava Vojnici olovnih nogu prevalili su put od synth-pop trija do šesteročlanog sastava eklektičnoga glazbenog izričaja i zahtjevnoga scenskog koncepta. Snimka posljednjeg koncerta u splitskoj Kinoteci dokument je jedne po mnogočemu apartne pojave hrvatskoga novog vala.
Studio Imitacija života
Program djelovanja studija uključivao je glazbeno-scenske i likovne akcije te dizajn plakata, po kojima se Imitaciju života najviše pamti. Strategija nadomještanja užitka u umjetničkom djelu užitkom u sustavu organizacije i distribucije umjetničke produkcije imala je uspjeha na sceni s kojom smo težili komunicirati.
Postscriptum
“Nakladu smo osnovali u vrijeme kad su glazbenici počeli distribuirati svoja izdanja na internetu bez izdavača kao posrednika, pokrenuo nas je taj duh.” Razgovaraju: Steven Heller, Dragan Mileusnić i Željko Serdarević. Objavljeno u knjizi The Design Entrepreneur: Turning Graphic Design Into Goods That Sell, Rockport, 2008.
Queer utvare
“Mjehur kulturne scene bio je oduvijek siguran prostor. Ali bio je to i skučen prostor, izvan kojega je malošta postojalo.” Razgovaraju: Karol Radziszewski i Željko Serdarević. Objavljeno u posebnom broju časopisa Dik Fagazine (Zagreb: Queering the Museum), realiziranog u produkciji Muzeja suvremene umjetnosti, 2016.
Od teksta do teksture
Površno gledanje obimnoga grafičkog opusa Nedeljka Dragića može navesti na pomisao da je njega najlakše cijeniti kao autora vrhunskih sportskih maskota te ilustratora voljenih dječjih knjiga. No od Dragića se zapravo najviše može naučiti udubljivanjem u njegov osobiti odnos prema jeziku, pismu i slovima.
Slučaj Mallarmé
Razmatranje dizajna ovog djela dalo bi se sažeti tvrdnjom da je riječ o opremi koja na izvanredan način povezuje iskustva Arsovskog na polju plakatne i knjižne tipografije. Međutim, posebnost hrvatskog izdanja Un coup de Dés otkriva se tek uvidom u širi kontekst slučaja Mallarmé i sudbine poeme nakon smrti pjesnika.
Bezbrižni pozdravi iz apatije
Hrvatska kakvom je predstavlja izložba 19/20 još uvijek je zemlja ‘bezbrižnih pozdrava’ — sofisticirane ugostiteljske ponude i šarmantnih kreativnih inicijativa. Dizajnerska scena se na ovoj izložbi pokazuje vitalnom unatoč izostanku brojnih poznatih imena, koji treba pripisati apatiji koja je obilježila 2020. godinu.
Procesi osovljavanja
Godine od proglašenja nezavisnosti zemlje do smrti samozvanog ‘oca nacije’ bile su razdoblje izolacije i provincijalizacije hrvatskog dizajna. No u sjeni sveprisutne rasprave o ‘dizajnu nacionalnog identiteta’ odvijali su se paralelni procesi osovljavanja novih institucija i afirmacije prvog naraštaja školovanih dizajnera.